Krivični postupak u Republici Srbiji se kao i u mnogim drugim zemljama oslanja na saslušanje svedoka kao jedan od ključnih dokaza za utvrđivanje činjenica i donošenje odluke o krivičnom gonjenju. Međutim, postoje slučajevi kada svedoci postaju posebno osetljivi, bilo zbog pretnji, straha od osvete ili njihove lične traume. U ovom tekstu analiziraćemo zakonske okvire i mere zaštite koje organi postupka primenjuju kako bi obezbedili sigurnost za posebno osetljive svedoke u krivičnom postupku.
Zašto se određuje status posebno osetljivog svedoka ?
Posebno osetljivi svedoci su osobe koje bi svedočenjem mogle biti izložene ozbiljnim rizicima za svoju bezbednost, fizički ili psihički integritet ili bi mogle pretrpeti dodatne emocionalne traume usled svog svedočenja. Okolnosti koje propisuje Zakonik o krivičnom postupku u članu 103 zbog kojih je svedoku tokom saslušanja potrebno obezbediti dodatnu zaštitu su: uzrast, životno iskustvo, način života, pol, zdravstveno stanje, priroda, način ili posledice izvršenog krivičnog dela i druge okolnosti slučaja. Iako se ovaj status najčešće dodeljuje licu koje je oštećeno krivičnim delom, posebno osetljivi svedok može postati i drugo lice kome je potrebno pružiti dodatnu zaštitu u krivičnom postupku.
Procedura dodele statusa posebno osetljivog svedoka
Nakon podnošenja krivične prijave status posebno osetljivog svedoka u vidu rešenja dodeljuje javni tužilac, a nakon potvrđivanja optužnice rešenje donosi predsednik veća ili sudija pojedinac ako se radi o skraćenom postupku. Posebno osetljivog svedoka može odrediti organ postupka po službenoj dužnosti ili na inicijativu stranaka, pa čak i samog svedoka koji smatra da ispunjava uslove. Od velike je važnosti da se ovaj status dodeli svedoku još u istrazi, odnosno pre prvog ispitivanja, naročito kada se radi o oštećenom gde dolazi do sprečavanja sekundarne viktimizacije.
Organ postupka prilikom donošenja rešenja mora voditi računa o razlozima koji iziskuju potrebu za donošenjem, a da se pritom ne prejudicira odluka o krivici, jer bi u suprotnom moglo doći do ugrožavanja prava okrivljenog na odbranu. Zakonodavac je predvideo da protiv rešenja kojim se odlučuje o ovom pitanju nije dozvoljena posebna žalba, pa samim tim nema procesne mogućnosti za osporavanje takve odluke. Ukoliko svedok u postupku nema položaj oštećenog, ne postoji mogućnost da odabere punomoćnika.
Pravna zaštita posebno osetljivog svedoka
Prvi vid zaštite posebno osetljivog svedoka vrši se postavljanjem punomoćnika iz reda advokata. Kada organ postupka proceni da je neophodno zaštititi interes posebno osetljivog svedoka, može odlučiti da istom postavi punomoćnika sa spiska advokata koji postupaju kao branioci po službenoj dužnosti. Zanimljivo je da posebno osetljivi svedok nema mogućnost da samostalno izabere svog punomoćnika, izuzev ukoliko nije ujedno i oštećeno lice u postupku.
Drugi vid zaštite odnosi se na pravila o ispitivanju koja propisuje član 104 Zakonika o krivičnom postupku. Posebno osetljivom svedoku se pitanja mogu postavljati samo preko organa postupka koji će se prema njemu odnositi sa posebnom pažnjom, nastojeći izbeći štetne posledice po ličnost, telesno i duševno stanje svedoka. Kada organ postupka proceni da je potrebno u zavisnosti od specifičnosti slučaja, ispitivanje se može obaviti uz pomoć socijalnog radnika, psihologa ili drugog stručnog lica.
Ako je neophodno organ postupka ima pravo da donese odluku da se posebno osetljivi svedok ispita pomoću sredstava za prenos slike i zvuka i bez prisustva stranaka i drugih učesnika u prostoriji gde se svedok nalazi. Najčešće je u pitanju posebna prostorija u zgradi suda, koja je tehnički adekvatno opremljena. Takođe, posebno osetljivi svedok može biti ispitan u svom stanu ili drugoj prostoriji, odnosno u ovlašćenoj instituciji koja je za ovo stručno osposobljena. Zakonikom o krivičnom postupku nije definisano da li se navedene mere mogu doneti jednim rešenjem ili kroz više zasebnih odluka i u tom smislu sudska praksa je različita.
Iako se dodatna zaštita posebno osetljivog svedoka ogleda u tome da ne može biti suočen sa okrivljenim, istom odredbom je predviđen i izuzetak prema kome ukoliko okrivljeni zahteva suočenje, a organ postupka to dozvoli, doći će do suočenja. Organ postupka je dužan prilikom donošenja takve odluke da vodi računa o osetljivosti svedoka, ali i o pravima same odbrane. Pravilo o zabrani suočenja se ne odnosi na ostale svedoke, pa tako nema prepreka da posebno osetljiv svedok bude suočen sa svedocima odbrane.
Maloletnici kao posebno osetljivi svedoci
Pojavljivanje maloletnih lica u ulozi svedoka nije retkost, naročito u postupcima koji se vode zbog krivičnih dela gde ima elemenata nasilja u porodičnim odnosima, pa je potrebno zaštititi ova lica pružanjem statusa posebno osetljivog svedoka. Međutim, postoji razlika između zaštite posebno osetljivog svedoka i zaštite maloletnog oštećenog. Naime, ukoliko se maloletno lice u postupku pojavi u ulozi oštećenog, onda se prema tom licu primenjuju odredbe Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, zato što ovaj zakon pruža nešto potpuniju zaštitu.
Dodatna zaštita podrazumeva da se maloletno lice koje je oštećeno mora saslušati uz pomoć psihologa, pedagoga ili drugog stručnog lica. Takođe, kada je maloletno lice oštećeno usled nekog od najtežih krivičnih dela (pobrojanih u članu 151 Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica), saslušanje se može sprovesti najviše dva puta, a samo izuzetno više od toga ukoliko je to neophodno radi ostvarivanja svrhe krivičnog postupka, o čemu je sud dužan da vodi računa.
Zaključak
Dodeljivanje statusa posebno osetljivog svedoka ima za cilj da speči sekundarnu viktimizaciju i istovremeno obezbedi što kvalitetniji iskaz u postupku. Međutim, zbog nepostojanja konkretnih instrukcija i postojećih pravila koja su fakultativnog karakteta, primena ovog instituta nije značajno zastupljena u praksi. Stiče se utisak da su zakonske izmene neophodne kako bi se status posebno osetljivog svedoka poboljšao, a odredbe koje regulišu način ispitivanja precizirale.